Historija skijanja

Iako niko sa sigurnošću ne može reći tko je i gdje izumio takav način kretanja kroz snijeg, neke činjenice o povijesti skijanja su ipak bitne... Počeci skijanja sežu u daleku prošlost. Kako bi adaptirali i preživjeli na mjestima gdje je vječni snijeg i led, stari Kinezi su morali primjenjivati razne metode kako bi bili dovoljno pokretljivi. Za njih je brzina i pokretljivost bila od velikog značaja,tako da su od kore drveta izrađivali cipele koje bi obložili životinjskom kožom kako bi istovremeno dobili tvrdoću i toplinu. Takođe su izrađivali i posebne ravne drvene plohe na kojima bi mogli stajati bez straha od propadanja u snijeg. Takve metode su se upotrebljavale i u drugim djelovima svijeta tako da se misli da je skijanje rođeno na više mjesta u približno jednako vrijeme.

O tim mjestima rođenja skijanja postoje mnoge teorije. Od one Nijemca Luthera da se skijanje pojavilo u Mongoliji pa se kasnije proširilo u Sjevernu Ameriku, Aziju i konačno srednju Evropu.

Sve do one koja kaže da je Skandinavija kolijevka skijanja. Naime, najveće otkriće na tom području otkriveno je u špilji Rodoy na sjeveru Norveške gdje je pronađena urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama (nalaz je star oko 7000g.) Prema staroj Norveškoj legendi, korijeni sežu još dalje u prošlost. Oko 8000g.p.n.e. dogodila se invazija na zemlje Skandinavije od strane ljudi koji su se pojavili na skijama. Inaće riječ SKI dolazi od Norveške riječi skid što bi značilo obložen sa kožom. Kasnije, u srednjem vijeku, sve se više upoznavala vrijednost takvog kretanja kroz snijeg pa se primjena proširila sa lovaca i nomada i na ratnike, kurire, svećanike...

Općenite pripreme za skijanje
Kako bi spremno dočekali sezonu skijanja, potrebno je nekoliko mjeseci prije početi sa laganim treninzima. Nije potrebno napominjati da je poželjno imati dobru kondiciju i radi čuvanja zdravlja i radi lakšeg podnošenja napora, pa sve do sprečavanja nastajanja ozljeda koje se najčešće događaju radi slabe pripreme, umora i pretjeranog forsiranja. Postoji nekoliko naputaka koji će nam oduzeti malo vremena a efekti će biti veliki. Pa evo par kratkih savjeta... Da bi bez problema mogli odskijati cijeli dan i da bi uživali na snijegu, najbolje bi bilo da barem prije zime počnete raditi malo na sebi (ako niste u mogućnosti da vježbate tokom cijele godine). Optimalno bi bilo početi 2-3 mjeeca prije same sezone skijanja, najbolje 3 puta sedmično i to po 1 sat. Treba napomenuti da su vježbe istezanja obavezne kako prije treninga tako i nakon treninga.

Za početak bi bilo idealno lagano trčanje tj. nekih 10-tak min. trčanja a potom oko 2 min. brzog hodanja. Na taj način ćemo izbjeći grčeve a i nećemo tijelo nepotrebno preforsirati. Trčanje treba biti skladno i obavezno po mekšem terenu (dvorana, zemlja) nikako po asfaltu radi očuvanja zglobova, a posebno kralježnice. Vremenom treba povećavati dužinu treninga, i smanjivati periode odmora. Poželjno je kombinirati treninge snage sa aerobnim treningom. Npr. lagano trčanje sa brzim sprintevima, na kraju kojih treba napraviti desetak čučnjeva (na taj način dobivamo na snazi nogu). Sljedeća vježba neka bude ležanje na leđima i podizanje nogu prema okomici (na taj način jačamo trbušne mišiće). Vježbe je najbolje raditi pa 3 serije sa 10-tak ponavljanja. Jedna od lakših vježbi, a koju možemo raditi svaki dan, je svakako jačanje listova penjanjem uz stepenice i to na prstima. Za one koji nisu ljubitelji ovakvog načina rada, oni svakako mogu kondiciju tržiti i sa biciklizmom i sa planinarenjem. I jedno i drugo je zgodno jer možemo imati društvo i ponešto je zanimljivije... na Vama je da odaberete!!  Sa ovakvim planom rada, osigurat ćete sebi dobru kondiciju, ugodno ćete se osjećati, spriječit ćete upale mišića nakon skijanja a aerobne vježbe će Vam dobro doći kao trening respiratornog sistema kako bi se što lakše adaptirali na veće nadmorske visine.

Skijaška gimnastika i vježbe
Skijanje obuhvata dinamične pokrete čitavog tijela. Kako bi prvi izlasci na stazu bili što uspješniji i kako bi se izbjegle eventualne ozljede, već od jeseni bi se trebale početi primjenjivati posebne, skijanju namjenjene, vježbe. Pri samom skijanju (ali i kod vožnje snowboarda) pojavljuju se sasvim specifična opterečenja, koja se u svojoj kompleksnosti u bitnome razlikuju od ostalih vrsta sportova. Idealna baza stoga bi bila redovito bavljenje sportom u mjesecima bez snijega, i to što raznovrsnije to bolje, jer samo se na taj način može postići idealni stupanj kondicije i gipkosti...Inaće, skijanje nikada nebi smjeli posmatrati izolirano, već kao jednu cjelovitu , cjelogodišnju temu.

Nemoguće je ostvariti kvalitetne rezultate u kratkom vremenskom periodu, zato se preporučuje početak treninga pet do osam sedmica prije prvog skijanja. Za plan snage vrijedi isto bez žurbe, započeti na vrijeme i polagano. Na taj način mišići će steći odgovarajuću snagu i postepeno će moći izdržavati sve veća opterećenja. Pogotovo ljubitelji zimskih sportova, koji obično nemaju dovoljno slobodnog vremena za valjani fitness, trebali bi kondicijske pripreme što adekvatnije uklopiti u svoj svakodnevni život. Jogging uvijek dobro dođe a i lako se može ubaciti prije ili poslije posla. Lift neka zamjeni lagano i brzo penjenje stepenicama što će dodatno utjecati na Vašu kondiciju te ćete tako brže doći do efikasnih rezultata...A ponekad pokušajte koristiti bicikl kao prijevozno sredstvo, osim što će se to svidjeti Vašem tijelu usput ćete čuvati okolinu!! Za svakog ko se bavi zimskom sportovima gipkost, izdržljivost i koordinacija su 3 daljnje uporišne tačke. U prvom redu kod skijanja je osobito važna muskulatura nogu (posebno snaga u natkoljenicama). Pored toga i gornji dio tijela- muskulatura ramena i trbuha ostvaruju velike napore pomažući kralježnici na kojoj je gotovo najveće opterećenje. Stoga, što su staze zahtjevnije, što je teren raznolikiji, to skijšu postaje sve teže pravilno koordinirati pokrete svog tijela. U ostvarivanju navedenih ciljeva danas najbolje pomažu tzv. proprioceptivni trening kojim se razvijaju refleksi zaštite pa se na taj način izbjegavaju moguće ozljede koljena.

Zagrijavanje i istezanje prije skijanja
Dobro i iscrpno zagrijavanje i istezanje tijela uoči skijaških napora povećava opću sposobnost organizma. Pogotovo ako je iznimno hladno, zagrijavanje je izuzetno važno ne samo prije prve već i prije svake iduće vožnje. Inaće najčešće se ozljede događaju radi nezagrijanosti tijela a to su- istegnuća mišića i ligmenata a u najgorem slučaju i pucanje istih. Zbog nezagrijavanja i ne pripremanja prije skijanja tijelo s godinama sve teže podnosi napore i dolazi do ubrzanog trošenja što se osjeti tek s vremenom u obliku klasičnih sportskih (skijaških) ozljeda. Inaće, sa zagrijavanjem tijelo dovodimo u radnu temperaturu i na taj način smanjujemo mogućnost ozljede...

Jedna od najsuvremenijih skijaških tehnika... Carving tehnika
Carving tehnika je uz Telemark tehniku jedina koja usko ovisi o samoj skijaškoj opremi. Carving je najsuvremenija skijaška tehnika koja se primjenjuje i u natjecanjima i u sve širem dijelu rekreativnih skijaša... U ovom dijelu pozabavit ćemo se detaljnim opisom same skijaške tehnike i glavnih gibanja. Skijaš koji želi napraviti carving zavoj, mora koristiti konstrukcijeske značajke svoje skije te jednako tako o skiji zavisi tip i dužina zavoja...Osnovna karakteristika ove tehnike je opterećenje na skije tj. raspored težišta. Kod carving tehnike gornja skija je znatno više opterećena nego kod ostalih tehnika. To je usput i jedan od ključnih problema privikavanja na modernu tehniku.

Pitamo se zašto Osnovni razlog je što kod manje iskusnih skijša težište zna varirati tako da ponekad skijaš može ostati skroz na gornjoj nozi, pa tada dolazi do proklizavanja što direktno dovodi do pada na kuk. Druga stvar koja je posebno bitna je da skijaš mora imati malo šire postavljene noge, najbolje u širini kukova, a kod brže vožnje i u širini ramena. Takav stav osigurava veću stabilnost. Postranične gibanja su najbitnija stvar carving tehnike, iz razloga što jedino pojačanim gibanjem možemo skiju dovesti na rubnike što je neophodno da skiju (pomoću centrifugalne sile) svinemo u toj mjeri koliko je potrebno da ona bez otklizavanja napravi luk određenog radijusa. Ovakvim načinom vožnje skijaš manje gubi na brzini, vozi se gotovo cijelo vrijeme na rubnicima i ima puno bržu reakciju na promjenu smjera. Krajnji cilj carvinga je što veća zabava na skijama, a iskusniji skijaši skijaju čak i bez štapova i sa vrlo malim skijama (fun carving) te je njihovo gibanje isto kao kod boardera.